2018/02/18

GRČKA / Obala Atine (Greece / The Athenian Coast)

*Tekst i fotografije na blogu deo su publikovane knjige o Atini (ISBN 978-86-7722-339-7), zaštićeni Zakonom o autorskim i srodnim pravima: Službeni glasnik RS, br. 104/2009 i 99/2011.
*The text and photographs on the blog are parts of the published book on Athens (ISBN 978-86-7722-339-7), protected by copyright and related rights: Official Gazette of the Republic of Serbia, Nos. 104/2009 and 99/2011.





Svi postovi o GRČKOJ:


 









Stavros Niarchos Foundation Cultural Center / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Stavros Niarchos Foundation Cultural Center, zdanje Opere / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Hotel Margi, Vouliagmeni / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Stavros Niarchos Foundation Cultural Center, Nacionalna biblioteka / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved





Obala Atine



Prestonica Grčke nalazi se na samom jugu velikog poluostrva Atike, u zapadnom delu obale - Saronskom zalivu. U antičko vreme, atinska luka nadomak obale bio je Faliron, pet kilometara jugozapadno od Akropolja i Agore, centra stare Atine. U V veku pre naše ere, čuveni general Temistokle odlučio je da nešto severnije poluostrvo Pirej - koje je plavljenjem često postajalo ostrvo, nasipanjem zemlje poveže sa dve okolne obale i spoji sa kopnom. Dodatno, gradske zidine Atine proširene su i na novu luku, tada zasebno mesto.

Danas je luka Pirej potpuno spojena sa Atinom i deo je grada. Prema broju putnika, najprometnija je luka Evrope i druga najprometnija na svetu. Spada u deset najvećih svetskih luka i po prometu teretnog saobraćaja. Ukoliko iz Atine trajektom ili hidrogliserom putujete ka nekom od grčkih ostrva ili lukama Mediterana, zaplovićete iz Pireja. Minoan Lines, Blue Star Ferries, Hellenic Seaways, Anek Lines i Super Fast Ferries, samo su neka od zvučnih imena grčkih kompanija koje krstare Egejskim morem i putnike prevoze do Kikladskih, Jonskih i ostrva Dodekaneza, ali i Turske i Italije.

Mikrolimano i Marina Floivos, samo su neki delovi Pireja, gotovo zasebnog grada - moderno uređene uvale sa jahtama, restoranima i šetalištima. U Pireju se nalazi i Peace & Friendship Stadium (SEF), stadion koji je obnovljen i korišten za vreme Olimpijskih igara 2004. godine.





Panorama Pireja sa vrha Stavros Niarchos Foundation Cultural Center / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Luka Pirej, pogled sa trajekta / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Luka Pirej, trajekt za ostrvo Krit / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved






Nedaleko od Pireja, na mestu nekadašnje drevne luke Falirona, 2016. godine otvoreno je jedno od najmodernijih zdanja Evrope - Stavros Niarchos Foundation Cultural Center (SNFCC). Tokom 2017. imućni darodavac gospodin Niarhos predao je zdanje novog atinskog kulturnog centra grčkoj državi. U dve glavne, međusobno spojene zgrade ovog kompleksa danas se nalaze najsavremenija Nacionalna Opera, kao i Nacionalna biblioteka Grčke premeštena iz starog zdanja u centru. Kada sve knjige budu preseljene iz stare, nova Nacionalna biblioteka imaće preko 750.000 naslova. U foajeu biblioteke povremeno se organizuju kratki koncerti klasične i evergrin muzike, dok se u prizemlju između dva zdanja smestila velika suvenirnica i moderna kafeterija.

Na vrhu Opere, sa platoa se pružaju panoramski pogledi na obližnju obalu - Pirej i dalje, do ostrva Salamine i Egine, u Saronskom zalivu. Krov Nacionalne biblioteke, postepeno se u smeru ka centru "spušta" na nivo zemlje u vidu velikog parka u kojem se među klupama nalaze zasadi mirisnog, mediteranskog začinskog bilja.

Ispred kompleksa, nalazi se 400 metara dugo, izduženo veštačko jezero sa morskom vodom. Dubine samo metar i po, jezero je tokom leta prepuno mladih Atinjana koji na njemu uče da jedre na dasci. U zimskom periodu, na ispustu kod glavnog platoa nalazi se mali ring sa ledom, za klizanje.





Stavros Niarchos Foundation Cultural Center, zdanje Opere / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Stavros Niarchos Foundation Cultural Center, na vrhu Opere / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Stavros Niarchos Foundation Cultural Center, džez koncert u holu Nacionalne biblioteke / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Stavros Niarchos Foundation Cultural Center, skulptura u prostoru u holu Nacionalne biblioteke / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved





Južnije od Pireja, duž krajnje zapadne obale Atike nižu se zvučna imena atinskih predgrađa - Glifade, Vuljagmenija (Vouliagmeni), i Vule (Voula). Glifada je najstarija od svih, mesto prvih uređenih prestoničkih plaža do kojih se danas može stići i tramvajem iz centra grada. Plaže i noviji najluksuzniji hoteli nalaze se i u Vuljagmeniju, delu grada koji se smatra jednim od najluksuznijih u Atini. Osim u Kifisiji (atinsko Dedinje), Vuljagmeni je vremenom postao mesto gde žive neki od najimućnijih stanovnika prestonice. Najinteresantniji deo Vuljagmenija čini termalno jezero - Limni Vouliagmenis podno stenovitih brda, rezultat kraškog terena i podvodnih pećina, kao i ponornice koja teče ispod planine Himetus (Hymettus). Na samo stotinak metara od mora, slatkovodno jezero deluje potpuno nestvarno i važi za izuzetno popularno mesto gde se tokom letnje sezone, na drvenim platformama pod suncobranima i na ležaljkama traži mesto više.




Vouliagmeni (Vuljagmeni), termalno jezero






Blizu mesta sa kojeg se prema antičkoj legendi, pre više od dve i po hiljade godina pogrešno protumačivši crna jedra na brodu svog sina princa Tezeja u more bacio ožalošćeni kralj Atine, Egej (i more zbog toga nazvano po njemu), nalaze se ostaci Hrama boga Posejdona (Cape Sounion / Aκρωτήριο Σούνιο), iz V veka pre naše ere. Iako nije od posebnog istorijskog značaja, ovo mesto važi za jedno od najromantičnijih u Atini i šire jer se po mnogim Grcima sa rta, kroz stubove hrama može posmatrati jedan od najlepših zalazaka sunca na svetu.

Možda je popularnosti ovog mesta doprinela i činjenica da je na jednom delu hrama, u mermeru pronađen ugraviran potpis za koji se pretpostavlja da pripada najvećem engleskom romantičarskom pesniku Lordu Bajronu (1788 - 1823), koji je u svojoj poemi „Grčka ostrva“, u tri stiha i sa puno emocija opisao Rt Sunion.




Hram Posejdona na rtu Sunion




Tokom posete Vuljagmeniju, bili smo gosti Hotela Margi - http://www.themargi.gr/ (Litous 11, Vouliagmeni 166 71), jednog od najlepše uređenih hotela atinske rivijere, u koji na ručak, večeru ili raskošni spa tretman veoma često svraćaju stanovnici prestonice. Osim predivno uređenih soba/apartmana i još lepših terasa sa pogledom na more ili šumu, u hotelu ističu i da je glavni šef kuhinje ovog hotela, gospodin Giakalis dobio prestižne kulinarske nagrade. U prednjem delu hotela nalazi se bazen, noću predivno osvetljen. 

Nekoliko kilometara u kopnu, hotel poseduje privatnu farmu (The Margi Farm) na kojoj se uzgajaju sve organske namirnice u bogatoj restoranskoj ponudi - voće, povrće, začinsko bilje i masline, i na kojoj se među voćnjacima mogu organizovati okupljanja i svečanosti. Na farmi su i štale sa domaćim životinjama - kozama i magarcima, kao i kokošinjac odakle gosti hotela direktno dobijaju sveža jaja za doručak!

Pogledajte našu galeriju fotografija Hotela Margi (Hotel Mardži).




Hotel Margi / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Hotel Margi / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Hotel Margi / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Hotel Margi / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Hotel Margi / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Hotel Margi / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Hotel Margi / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved
Hotel Margi / Photo: Ivana Dukčević © All rights reserved








Nema komentara:

Objavi komentar